Harper Li rodila se 28. aprila 1926. godine u Monrovilu
u Alabami kao četvrto, i najmlađe, dete u porodici. Otac, Amasa Kamnam Li bio
je urednik u novinama, a posle advokat i državni službenik. Komšija i najbolji
prijatelj iz detinjstva bio joj je Truman Kapote, koji joj je poslužio kao
model za lik dečaka Dila u romanu Ubiti pticu rugalicu. Studirala je pravo na Univerzitetu u Alabami, ali je
odustala u poslednjem semestru. Preselila se u Njujork i 1950ih radila na šalteru
za rezervacije međunarodne avio kompanije. Godine 1959. pomagala je Kapoteu u prikupljanju
podataka za njegov roman Hladnokrvno ubistvo, i s njim putovala u Kansas.
Svoj roman Ubiti pticu rugalicu prerađivala je i
doterivala zajedno s urednikom Tejlorom Hohofom dve i po godine. I nakon što
je bio objavljen I960, odmah je postao bestseler. Sledeće godine, 1961. za
njega je dobila Pulitze-rovu nagradu,
a potom je prema romanu snimljen film u režiji Roberta Maligaana. Za ulogu advokata Atikusa iz romana Gregori Pek je dobio Oskara.
U to vreme Harper Li je imala trideset i četiri godine i izjavila je: "Želim
da budem Džejn Ostin južne Alabame." - ali nije napisala nijedan drugi
roman.
Objavila je samo nekoliko eseja u časopisima.
Živi povučeno od javnosti između rodnog Monrovila i
Njujorka
Roman Ubiti pticu rugalicu je ne samo
jedno od najpopularnijih i najčitanijih dela američke književnosti, prodat u desetine
miliona primeraka, preveden na mnoge jezike, nego i klasično delo koje
književna kritika visoko vrednuje. Do trideset i trećeg američkog izdanja na
koricama se pojavljivao citat autorkinog najboljeg prijatelja Kapotea:
"Taj predivan roman-prvenac je napisao neko poseban: pisac koji duboko oseća
život, koji ima toplinu i autentičan smisao za humor."
Stvarno, možda je tajna trajne omiljenosti tog
romana upravo u toplini i posebnoj duhovitosti, u lirskoj eleganciji kojom je napisan,
u saosećajnosti i predanosti kojom posmatra život, u poverenju u ljudsku snagu
i nezaboravnom isijavanju, tako do te mere upečatljivom, da nekom čarolijom
prenese čitaoca u svet male mudrice Džin Luiz Finč, prepoznatljive kao Skaut,
koja je pripovedačica priče, njenog brata Džema, prijatelja Dila i iznadsvega upečatljivog
oca Atikusa.
Pre svega, to je roman o odrastanju, o
doživljavanju sveta deteta koje počinje da shvata razliku između dobra i zla, o
suočavanju sa svetom koji nije uvek dobronameran i naklonjen ni deci a kamoli
odraslima, pa potom i delo o rasizmu, društvenim nepravdama i njihovu poreklu,
predrasudama i njihovoj pogubnosti. Zbog toga uverljiv glas vragolanke Skaut u svakom
vremenu zvuči verodostojno i prisno.